Download Vrt Veliki Prirucnik PDF

TitleVrt Veliki Prirucnik
File Size29.1 MB
Total Pages457
Document Text Contents
Page 2

Naslov izvomika: TuinieÉn het hele jaar
Struèno uredniétvo: Arthur Speyerer

Uredniótvo: Dieter Krumbach

O 1993 Rebo Prcductions, Lisse
Autor: K. T. Noordhùis

P jelom i layoul Ton Wiebelt, Den Haag
Cfeti: P.o-Mote, Winsum

NacÉi \,rtova: Studio Tuinconsult, l€ens
Ur€dnistvo i pmdukcija: Texcase, GÌoningen

Lilovna oprema: Mad€ke Uir€rwijk

@ HFatsko izdanF: Vn, veliki priruènik za cii€lu godinu

Nakladnik Veble comme.ce p.o., zaArcb,1W.
Za nakladnika: svjetlana Veble

Urednik Roland Vebl€
Prev€o: Prof dr. Mirko Cojmerac
R€cenz€nr Meri Vlai4 dipl. ing

Lektor mr. Blanka PaSaAié
Pripr€ma za tisak: Kaligraf d.o.o, Zageb

cIP- KrlalogEqja u Pùbl*..iii
Nacionalm i sv€uòìlión. bibliot ta ZaArcb

uDK6359(03s)

Vrt : veliki pnruanik za .ijelu godinu / Klaas T Nmrdhuir;
[email protected] Mìrto Gojheh.l ' zlgFb : vèble @mmre, 1995 ,479
str : ilùsb ù boFm,29 m
Prev€doo trema: Ein s.hóner Can€n ; izv srv nasl: Tuièra

ISBN 953,96443-0-1

950ó2014

Page 228

DRVECE OD A DO Z

Sorbus au.upÀria i r .ù i ld

vodu. Nikad r.ìe drZite briiestovo deblo s korom,
jer ie brijesbve u okolici vrlo vieroiatno napasti
brijestova bolest.

Zelkooa
visina: 10-12 nr
Ovo drvo srednje veliòine, s kroénjom u obliku
spljoétene kugle, vrlo je snazno i po8odno za
rast na svin'ì plodnim i propusnim vrstama tla.
Zelkova ne podnosi vjetar. Srodna je s brijestom
i, kao i brijest, osjetljiva na brijestovu bolest.

tujemo da ovo drvo ne sadite òesto. I u vrtovima
u kojima ie doninirati ledno jedino stablo,
posad ite radije neku d rugu vrstu. Um jesttt
Zalosnog brijesta U/,rrls glabra

'Pendula',

preporuòanro Zalosnu brezu Belulo ycndula
'Youngii ' . I 'osljednjih dvadeset godina uzgajaju
se ove sorte briiesta koje su nanje ostetliive na
br i i cs t ( )vu bo les t , a l i t re i po tpuno imune:
'Dodoens', 'Planti ln', 'Lobel' i 'Clusius'.

Brijestovu bolest uzrokuje jedna glj ivica koju
prenosi brijestov kukac. Najbolja zaétita od
bolesti saskrji sc u tonìe da se s posJeienttg
stabla odmah skine kora i l i da se stablo poloZi u

Page 229

GRÀ4OVI OD A DO i

9 Grmovi od A do Z
Za grmove bi se

trebaio naii rnjesta u

svakom vrt:u. Za

svaku vrstu t la i za

svako m jesto u vrtu

postoj i odgovarajuói grm. Vel ik i je

izbor cvjetova, veliòina, lijepih boja i

obl ika granòica, kao i ukrasnih

bobica.

Neki grmovi pogodni su za uzgoj kao prizemne ArfL,tlt isio allrL)tanrnl
biljke ispod clrveia, dok clrugi preclstavljajr Cnrtlopt s
li jepu poz.rtl inrr za gredrcu s trainicama. Cnultha

Grmovi s aromariònim lisrom i:ii:;'{,!'
Crmovi s ugodnim mirisorn svog ìiSia prrekrasni
srr !ì vrtovinìa, n;rroòito l judima kojr imaju
manjc vizualnilì sposobrrosti do2ivliavania Kotl
rtekilr re grmov.r nìiris Lrsi(.c,ì r 'cc i pri s.rnronr
prolasku porecl grm.r, kocì cìrugih se pak vrsta
listove mora dodirnuti t l i ih izmrviti prstima da
bi se osjetio miris

V , b u r n ù ù o F u l u s i , r ,

r ) tùt t r i r t , : t i lD. t t t i t t r r l
V i b u r D u D r o t ) u l u s ' R , , ( , r / r r l

Ribts snuguineun
Rosntritttts
SttttLtl inn
Skinuùr

Grmovi s najl iepòirn
Accr- (veiina sorata)
Acstttlus TtLt ri, ifl tt ra

Bcrberrs (veóina sorata)
CLt I I iL' n r pa (pìodovi)
Cunlrr-s (veóina sorata)
CorlllLtltsis
CLttittus
Enkirulhus
EttLltytttus
Forthergil ln

R l r rs
llosrr (botanitke vrste)
SLtflutuwdrn
V iltunttrnt (vec'ina soraLr)

t t^) r t t r r | t ranr ! t th, iùxt
atr tn \ t r f l | ùr . r t t t r r t t . l t kù

iesenskim bojarna

Page 456

POJMOVI

_ stratifikacija
Cuvanje sjemenja odredeno vrijeme u vlaZnom
pijesku ili tresetu kod niske temperature.

supstrat kote
Preradeni otpaci kore koji se upotrebljavaju kao
pokrivaò tla ili kao nadomjestak za treset u kul-
tiviranoj zemlji.

óiroka sjetva
Sijanje sjemenja preko cilele povréine. Suprotno
od toga je sjetva u redovima.

épalir
Reéetka od letvica uz koju se mogu voditi drve-
naste biljke.

terasa
Vodoravno poloZeno zemljiÉte na nekoj kosini;
takoder i poploóena povréina u vrtu na kojoj se
moZe sjediti.

Topiary (engl.)
Oblik obrezivanja, najòeèie kod tlse i éiméira.

trajnica
Izdr2ljive biljke slióne travama òije liÈóe u jesen
otpadne, a u proljeie se opet pojavi.

travnata klupa
Klupa naóinjena od busena trave.

travnata staza
Trava umjesto oploèenja; pogodno za staze
kojima se zimi malo koristimo.

Trellis (engl.)
Resetka od letvica z.ì biljke penjacice.

treset
Pripremljena zetnlja iz visoke i niske moòvare
(bijeli treset i crni treset); upotreba treseta
sporna je sa stajaìiéta zaétite prirode.

trn
Siljati preobraZeni listovi i1i mladice; akacija i
glog imaju trnove (vidi takoder "bodlje").

Trompe l'oeil
Optiòka varka koju stvara reòetka od letvica:
ravna povréina èini se trodimenzionalnom.

turski éator
Vrtna kuóica u istoònjaòkom stilu.

uzgajivaèevo pravo na patent
Pravo patenta za biljke, uredeno pari5kim spo-
razumom (1961).

tzica
Sirenje mladica neke biljke u obliku uzica ili
traka.

varijetet
Nasuprot kultiviranom varijetetu (Cultivar)
ovdie se radi o prirodnoj podjeli vrste; da bi se
jasno istakla razlika prema kultiviranom vari-
jetetu, prirodni varijeteti se uvijek piéu malim
slovom i bez navodnika (kratica: var.).

vegetacija
Raslinje. Vegetacija moZe biti bogata, dok je
flora siroma5na (travnjak na primjer ima bogatu
vegetaciju sa siromaénom florom). I obrnuto:
siromaÈna vegetacija moZe sadrZavati bogatu
floru (maleno raslinje, ali s mnogo biljnih
sorata).

veliki kanal
U odnosu na kuóu simetrióno poloZen bazen s
vodom koji tvori uzduZnu ili popreònu osovinu.

veranda
Natkriveni prostor pridodan kuói s najmanje
jednom otvorenom stranom; veranda se moZe
nalaziti oko kuie, ili samo na jednoj strani kuie.

vernalizaciia
Poticanje stvarania cvietova pomoóu tempera-
turnih utjecaia; kod povróa se to manifestira u
naglom rastu biljaka koje su se u ranoj fazi rasta
nalazile u previ5e hladnom tlu (npr. salata i
endivije).

visoko stablo
Drvo s deblom na kojemu bocne grane pocìnju
rasti na visini od 2,20 m.

vieÈalica za odjeéu
Krivo odrezana grana; ostao je dio grane na koji
bi se mogao objesiti kaput.

Page 457

vodene mladice
Mlade, ravne, veóinom okomite grane koje
narastu nakon velikog reza i1i ako stablo
odjednom dobije viÈe svjetla (naroòito kod
voóaka, nkrasnih treÈanja, ukrasnih jabuka i
gloga).

vrtlar
Covjek èije je zanimanje uredenje i odrZavanje
vrtova.

vrtna soba, zimski vrt
Nasad uz kuóu (veóinom se oslanja na dnevnu
sobu), prijelaz iz kuie u vrt s kutom za sjedenje,
grijan ili bez grijanja Ovaj prostor nije nami-
jenjen samo biljkama, ali òesto se upotrebljar.a
za prezimljavanje biljaka. U vrtlarstvu ovaj
prostor òesto se naziva i staklenikom.

vrtni arhitekt
Vrtni arhitekt izraduje skice i nacrte vrtova, ali
ne mora ih uvijek i sam i.zgraclivati.

vrtno ogledalo
Vrtna dekoracija u obliku kuglastog ogledala.

zalistak
Visoki listovi koji rastu iz baze cvijeta i okruZujr-r
ga.

zelena gnojidba
Uzgclj biljaka s namjerorn da se kasnije zaoru
kao gnojivo. Biljke koje se tlpolreblja\.aju u tu
svrhu jesu djetelina, grahorica, facelìja, vuèjak.

Veóina ovih biljaka sije se u kasno ljeto, a
zaorava poòetkom proljeóa.

zemliani lonac
Grurnen stisnute zemlje u kojoj se nalazi rupa za
biljku koju treba presaditi ili posijati.

zemlia za lonce
Umjetntr mjeéavina zemlje koja se sastoji od
gline, te bijekrg i crnog treseta. Toj mjeéavini
dodaje se i gnoj s odredenom pH-vrijednoÈéu.

zimski vrt
Dograden ili u kuóu napola integriran staklenik
za ukrasno bilje u kojem se moZe i sjediti.

Similer Documents